Кutak psihologa

Uređuje: Dragana Miranović, školska psihologinja


Mi ne možemo učiti dijete kako biti umjetnik,
ali mu možemo pomoći da samo razvije:
Oko koje vidi, Ruku koja sluša, Dušu koja osjeća.

Marija Montessori

Pitajte psihologa

Draga djeco,
od sada možete i na ovaj način (ne samo u školi) potražiti pomoć i podršku školskoga psihologa. Ukoliko imate neki problem (u učenju, odnosima s drugima, u ljubavi...), ne možete se izboriti s poteškoćom, imate nedoumicu ili želite savjet ili smjernicu, možete mi pisati, a ja ću se truditi da vam u što kraćemu roku i odgovorim. Svoja pitanja možete poslati potpuno anonimno i ona neće biti vidljiva drugim posjetiteljima stranice, već ćete željene odgovore dobivati na svoju e-adresu, koju ste upisali prilikom slanja.

Postavi pitanje koje vidi samo školski psiholog.

Vaš školski psiholog, Dragana Miranović

Prijevod: Morena Rendulić


Psihološka priprema djece i njihovih roditelja za polazak u školu


Profesionalna orijentacija učenika

„Nalaziš se pred izborom škole i zanimanja. Pred tobom je važna odluka.
Da bi izbor bio dobar, važno je da tvoja odluka bude promišljena, a ne rezultat slučajnosti.
Istraži sebe kao najveću zagonetku, punu interesovanja, sposobnosti, potreba, želja...”

Poštovani roditelji i dragi osmaci,
U nastavku teksta postavili smo linkove državnih srednjih škola u Subotici i Bačkoj Topoli koje će vam možda biti zanimljive u odabiru svog usmerenja za upis u srednju školu. Dok se ne objavi konkurs za upis u srednju školu, dodatne informacije možete dobiti preko, dole navedenih, linkova.
Kao podrška đacima u donošenju odluke o izboru srednje škole je i mogućnost profesionalnog savetovanja sa psihologom škole, kao i od svojih odeljenskih starešina.

Subotica
Muzička škola http://www.muzickasu.edu.rs/.
Srednja medicinska škola http://www.medicinskasu.edu.rs/.
Politehnička škola http://www.politehnickasu.edu.rs/.
Hemijsko-tehnološka škola http://www.hts.edu.rs/.
Gimnazija „Svetozar Marković“ http://www.gimnazijasubotica.edu.rs/.
Gimnazija za talentovane učenike „Deže Kostolanji“ http://www.tg.edu.rs/.
Ekonomska srednja škola „Bosa Miličević“ http://ekonomskasu.edu.rs/.
Tehnička škola „Ivan Sarić“ http://www.tehnickaskolasubotica.edu.rs/.

Bačka Topola
Poljoprivredna škola http://poljoskola.edu.rs/.
Gimnazija i ekonomska škola „Dositej Obradović“ http://dositejbt.edu.rs/.
Srednja tehnička škola „Šinković Jožef“ http://sinjo.edu.rs/.

Još neke korisne informacije...

SVAKI UČENIK-CA TREBA DETALjNO DA UPOZNA:

Svoja interesovanja
Sposobnosti
Osobine ličnosti
Školski uspeh
Zdravstveno stanje (roditelji, lekar)!
Vrste srednjih škola
Vrste zanimanja
Način konkurisanja

KAKO UPOZNATI?

Članovi porodice
Škola, psiholog, nastavnici, vršnjaci
Centar za PO-vodič (http://www.vodiczaosnovce.nsz.gov.rs/)

Načini informisanja:

Školski psiholog
Posete firmama
Posete srednjim školama
Sajam obrazovanja
Centar za PO (http://www.nsz.gov.rs/live/trazite-posao/dok-trazite-posao/saveti/profesionalna_orijentacija__kako_odabrati_zanimanjez.cid272)
Internet sajtovi (sajt MP, sajtovi srednjih škola)
Konkursi (način konkurisanja)
Školski pano

RAZMIŠLjAJTE O VIŠE IZBORA!

Najčešće greške u izboru zanimanja koje prave
UČENICI-CE:

Upisaću se u najbližu školu
Upisaću se zbog društva
Upisaću se jer je ta škola popularna
Upisaću se u školu koju su mi roditelji odabrali
Upisaću se bilo gde, zbog slabog uspeha
Odluka je doneta, ne razmišljam o drugim školama!

Šta još treba da znaš...

Izbor je tvoj...(zanimanje odgovara tebi, a ne nastavnicima, roditeljima ili drugovima)
Svako može da bude uspešan u više zanimanja
Interesovanja se vremenom mogu menjati!

Srećno!


Kako da se nosite sa situacijom tokom epidemije koronavirusa

- Savjeti za roditelje i djecu -

Preporučene mjere socijalne izolacije daju najbolje rezultate u borbi protiv epidemije, ali donose i promjene u rutinama za sve članove obitelji!
Prirodno je da osjećate strah i uznemirenost, to je normalna reakcija na stanje krize i neizvijesnosti.

Djeca se također mogu osjećati zbunjeno, tužno, uplašeno i zabrinuto.

Oni imaju mnogo manje iskustva od vas, a time i manje strategija za nošenje s kriznom situacijom. Stoga evo nekoliko prijedloga koji vam mogu pomoći da se lakše organizirate i prebrodite izazove izolacije.
Ovladajte svojim vremenom i danom
Uvedite red u svoje dnevne aktivnosti ‒ napravite plan aktivnosti za cijeli tjedan. Struktura će i vama i vašoj djeci pružiti osjećaj sigurnosti i treba biti najsličnija načinu životu koji ste vodili i prije kućne izolacije, koliko je to moguće.
Ovaj plan možete napraviti zajedno s djecom i staviti na vidljivo mjesto kako bi bio dostupan svim ukućanima.
Brinite o sebi, redovito se hranite, vježbajte, spavajte dovoljno i smanjite sve druge izvore stresa.
Činite stvari koje vam vraćaju kontrolu nad vlastitim životom.

» Više...

Posvetite se aktivnostima koje popravljaju raspoloženje.

To može biti slušanje glazbe, film, dobra knjiga, hobi za koji niste imali vremena ranije. Budite proaktivni jer takav stav daje vam moć i kontrolu nad neizvijesnom situacijom.
Također, briga o sebi neće vam pomoći samo da ostanete zdravi, već će vam pomoći da ostanete pribrani i fokusirani kako biste mogli brinuti o djeci na adekvatan način.
U kriznim i stresnim situacijama uobičajeno je da djeca traže više kontakta i zahtjevnija su prema roditeljima.
Razgovarajte s djecom o COVID-19 na iskren način koji je prilagođen njihovomu uzrastu.
Djeca, kao i odrasli, mogu osjetiti olakšanje kada izraze i s drugima podijele svoje strahove i brige. Pritom djeca promatraju ponašanje odraslih i njihove emocije kako bi i sama znala kako upravljati svojim osjećajima. Pomozite im pronaći pozitivne načine kako da to učine.
Može se dogoditi da se vrtići i škole privremeno zatvore pa će tako djeca provoditi više vremena kod kuće i vi možete osjetiti dodatan pritisak i odgovornost da organizirate dnevne aktivnosti s djecom.
Igra s voljenima pomoći će djeci da se osjećaju sigurno u doba neizvijesnosti, da obrade zbunjujuće informacije, da se zbliže s roditeljima i povećaju svoje kapacitete i vještine za buduće izazove u životu.
Na stranici UNICEF- a svaki dan čeka vas nova ideja o tome kako da uz pomoć igre i zajedničkih aktivnosti prebrodite izazove. I više od toga, kako da potaknete razvoj svojega djeteta, osnažite i obogatite obiteljske veze i odnose.
Nemojte zapostaviti svoje potrebe kao roditelja, osobito ukoliko radite od kuće – to može biti izazovno s djecom u bliskomu okruženju.
Postavite jasna očekivanja sa svojom djecom oko toga kada im možete pomoći, a kada ste nedostupni za njih.
Ubacite u vaš obiteljski raspored aktivnosti za koje znate da ih djeca mogu samostalno provesti (uključujući i gledanje edukativnih sadržaja na televiziji).
Budite strpljivi s njima dok ne uspijete to postići. Možda djeca to neće prihvatiti odmah, ali će se vremenom naviknuti. Vjerojatno ni vi nećete biti produktivni kao obično, ali to je sasvim u redu.

Isplanirajte vrijeme samo za sebe tijekom dana, makar na pola sata. Za to vrijeme organizirajte djeci njihovo vrijeme.

Sačuvajte sebe od negativnih informacija i pretjeranoga praćenja vijesti, ne dopustite da vas preplave informacije o razvoju epidemije.
U isto vrijeme čuvajte se dezinformacija, informirajte se isključivo preko provjerenih stranica i izvora informacija koji priopćavaju provjerene podatke i savjete. Ne paničarite. Ukoliko osjećate jaku uznemirenost i tjeskobu, važno je znati da niste sami i da je vaša reakcija normalna i razumljiva u odnosu na situaciju u kojoj se nalazi cijelo društvo.
Nekada je razgovor s osobom od povjerenja, prijateljem ili članom obitelji dobar i jednostavan način da se osjećate bolje. Možete voditi dnevnik. Kada s nekim podijelimo ono što nas muči, vjerojatnije je da ćemo osjetiti olakšanje, bolje razumjeti situaciju u kojoj se nalazimo i osjećaje koji to prate.

Ne ustručavajte se potražiti pomoć stručnjaka ukoliko se ne uspijevate sami izboriti sa strahom i uznemirenošću.

Postoje brojni resursi i dostupni telefoni gdje možete ostvariti kontakt sa stručnjacima za mentalno zdravlje.

Tekst preuzet sa stranice UNICEF Srbija.

» ...Manje

Prijevod: Morena Rendulić


Sigurnost djece na internetu

Djeca (i odrasli) danas više ne mogu zamisliti život bez računala. Suvremene tehnologije ubrzale su i olakšale komunikaciju, protok informacija, povezale ljude širom svijeta, izbrisale udaljenosti, ali...
Kako sve ima svoje dobre i loše strane, ima i internet. Važno je da djeca i roditelji, prije nego što zarone u carstvo interneta, nauče kako se zaštititi od njegovih loših strana.
Djeca mlađega osnovnoškolskog uzrasta počinju koristiti računalo i mobitel s približno pet godina, mlađi od pet godina već u trećoj godini života, dok dvije trećine roditelja i odgajatelja nemaju dovoljno znanja i vještina zaštititi ih od mogućih zloupotreba, pokazalo je istraživanje nastalo u okviru projekta UNICEF-a „Siguran internet za cijelu obitelj“.
Zato je jako važno govoriti o tome i djecu te roditelje podsjećati koje opasnosti vrebaju na internetu, ali i kako se od njih zaštititi.

Opasnosti koje vrebaju na internetu:

Online predatori („Grabežljivci“)
Online predatori osobe su koje koriste mogućnost da na internetu budu anonimni ili da se lažno predstave kako bi uspostavili online odnos s djetetom ili mladom osobom i na neki način ih zloupotrijebili. Predatori djeluju tako što postupno privlače pažnju mlade osobe i njezinu naklonost predstavljajući se kao netko tko je pun pažnje, srdačan, ljubazan, razumije njihove probleme… Oni vrlo brzo shvaćaju što je mladoj osobi važno i na neki način nude rješenja za njezine probleme (utjehu, razumijevanje, privlačnu poslovnu ponudu, mogućnost lake zarade, mogućnost odlaska iz zemlje…) Nakon toga, također postupno, navode mladu osobu na razgovor o temama koje su predatorima i bile cilj kada su stupili u kontakt s njom, a uglavnom je svrha neki vid seksualnog zadovoljenja. U težim slučajevima, online predatori uspjevaju dijete ili mladu osobu nagovoriti na sastanak “uživo”, što zaista može završiti veoma loše po mladu osobu i može imati posljedice, čak i u vidu toga da ta mlada osoba postane žrtva trgovine ljudima ili da bude seksualno ili na neki drugi jednako strašan način zloupotrebljena.

Zadiranje u privatnost
Ovaj način zloupotrebe koristi se kako bi se od djeteta ili mlade osobe izvukle privatne informacije. Najčešća pitanja koja se postavljaju tiču se uzrasta, spola, mjesta stanovanja i adrese, broja telefona, informacija o tome tko su roditelji, gdje rade, kada nisu kod kuće i sl. Ako otkriju te informacije, djeca i mladi mogu sebe dovesti u izravnu opasnost od raznih oblika iskorištavanja. Postoje i stranice koje prilikom registracije ili prilikom popunjavanja anketa zahtjevaju privatne informacije što također predstavlja zadiranje u privatnost te u vezi toga treba biti jako oprezan.

» Više...

Izloženost vršenju nasilja preko interneta
Ovakvo nasilje manifestira se kroz više oblika: fizički, emocionalni, verbalni, seksualni ili takozvani elektronski oblik ‒ cyber bullying. Posljednji navedeni oblik koristi upravo internet, tj. društvene mreže, forume i sl. kako bi se neka osoba zastrašila, maltretirala…

Krađa identiteta
Primjećeno je da se događa da neka osoba, zapravo zlostavljač, koristi podatke neke druge osobe kako bi se lažno predstavila i širila neistine, lažne priče, povrijedila osjećaje ili omalovažila, ismijala drugu osobu, ponekad baš onu čije podatke koristi. Za ovakvu vrstu aktivnosti, zlostavljač može koristiti i popularne blogove (internet dnevnike) na kojima piše neke tekstove u ime osobe čiji je identitet ukrao ili pak neki vid alata za komunikaciju (društvene mreže, forume i sl.).

Nasilni sadržaji i poticanje mržnje
Danas je poznato da su djeca izložena mnogobrojnm sadržajima u kojima se prikazuje nasilje (filmovi, igrice…) Tu pripada i ogromna količina internetskoga sadržaja usmjerenoga na nasilje počevši od stranica koje promoviraju šale na račun nasilja pa do stranica isključivo posvećenih načinima mučenja drugih, prikazima zlostavljanja ljudi, životinja i sl. Primjećeno je da su neki od takvih stranica gdje su prikazane realne snimke tučnjave, ubojstava, odsijecanja dijelova tijela i sl. iznimno popularne među mladima. Uz nasilje, široko su dostupni i sadržaji koji potiču i šire mržnju i netrpeljivost prema nekim grupama ljudi. Čak i sadržaji koji za cilj imaju ismijavanje i djeluju kao bezopasne šale mogu loše utjecati na razvoj mladih osoba i njihovih stavova. Poznato je da ljudi, posebno djeca i mladi, veoma lako počinju ispoljavati nasilje u ponašanju ukoliko od toga imaju koristi ili se zbog toga osjećaju prihvaćeno i posebno.

Pornografski sadržaji
Pornografski sadržaji danas su iznimno rašireni na internetu i stalno se nalaze novi načini kako da se takav sadržaj nametne korisnicima. Sve ovo čini da na pornogrofaske sadržaje (slike, video, reklame…) nailazimo i kad ih uopće ne tražimo pa su oni dostupni i djeci. Ukoliko se seksulanost poistovijeti s pornografijom, šteta za osobnost i odnose s drugim ljudima, posebno s partnerima, može biti značajna.

Površnost u razmišljanju
Široka rasprostranjenost i ogromna količina informacija uzrokuje da naše znanje napreduje u širinu, ali ne i u dubinu. Zbog prevelikoga broja informacija, mi samo na brzinu gutamo ono što uočimo, ali ne udubljujemo se previše, već prelazimo na sljedeću razinu pa na sljedeću i tako redom. Onda se počnemo zadovoljavati time što o različitim stvarima znamo ponešto, ali ni o čemu gotovo sve. To nas, nažalost, vodi u površnost, a samim time i u zastoj u razvoju mišljenja i inteligencije.

Ovisnost od interneta
Ukoliko postepeno želja za korištenjem interneta počne kontrolirati nas, a ne mi nju, možemo reći da se razvila jedna od novijih bolesti ovisnosti – ovisnost o internetu. Posljednjih godina broj osoba koje imaju problem s ovom ovisnošću iznimno brzo raste. Iako ovakva vrsta ovisnosti ne uništava zdravlje u toj mjeri kao narkomanija i alkoholizam i ne uništava obitelj financijski kao kockanje, čim se nečemu više ne možemo oduprijeti, to vremenom počinje uništavati i osobni i profesionalni život.

Zaštita na internetu

1. Kada se tijekom aktivnosti na internetu dogodi nešto što ti ne odgovara, zbog čega osjećaš nelagodu, nešto što u tebi budi sumnju – odmah reci nekoj odrasloj osobi od povjerenja (najbolje roditelju)!
2. Nasilje je sve ono što prelazi naše granice, a druga osoba s tim nastavlja i nakon što damo do znanja da nam to ne odgovara. Nasilje odmah prijavi!
3. Podatke o sebi i svojim bliskim osobama (adresu, broj telefona, identifikacijske brojeve, brojeve računa i sl.) ne ostavljaj bez konzultacije i dopuštenja neke odrasle osobe od povjerenja (najbolje roditelja)!
4. Uvijek imaj na umu da možda prikazani identitet osobe s kojom komuniciraš nije realan i da informacije koje dobivaš nisu istinite, koliko god ti se ta osoba svidjela.
5. Ako dođe do osobnoga upoznavanja, na sastanak NIKAKO ne idi sam/sama, uvijek povedi neko veće društvo ili neku odraslu osobu u koju imaš povjerenja. Obavezno obavijesti odrasle kamo i s kim ideš!
6. Ni na koji način ne sudjeluj u ugrožavanju drugih na internetu, ponašaj se u skladu s internet bontonom!
7. Rečenica Pa sigurno se neće baš meni dogoditi. definitivno NE VRIJEDI!
8. Samo razmišljaj, to te čini odraslom osobom i stavlja kontrolu u tvoje, a ne tuđe ruke!
Primjena ovih mjera opreza ne čini te kukavicom, već pokazuje tvoju inteligenciju, odgovornost i zrelost!
Zašto bi zbog nepromišljenosti dopustio/dopustila drugima da upravljaju tobom?

Pravila za djecu:

Stvaraj sebi sigurne profile.
Pri komunikaciji koristi internetske stranice za mlade, najbolje one koje imaju nekoga tko nadgleda sadržaj u sobi za dopisivanje.
Nemoj slati poruke, fotografije ili drugi materijal koji nekome može naštetiti.
Fotografije šalji samo osobama kojima vjeruješ.
Nauči kako odbiti i blokirati poruke nepoznatih osoba.
Ignoraj nepoznate osobe koje hoće uspostaviti kontakt s tobom.
Ne prihvaćaj sastanke s nepoznatim osobama, iako su tvoji prijatelji s interneta.
O eventualnim sastancima uvijek obavijesti roditelje, opreznost se isplati.
Ukoliko ništa ne radiš na internetu, isključi se.
Putem web kamere komuniciraj samo s osobama koje poznaješ. Čim je prestaneš koristiti, isključi je.

Pravila za roditelje:

Instalirajte softver koji štiti sigurnost vašega računala!
Koristite pop-up blokere i SPAM filtere!
Recite djeci da ne odgovaraju na SPAM poruke!
Vodite računa o stranicama koje koriste članovi vaše obitelji!
Uspostavite pravila sigurnog ponašanja na internetu koja vrijede za cijelu obitelj da dijete osjeti da svi članovi obitelji mogu biti na različite načine izloženi rizicima zlostavljanja i online uznemiravanja i da je i ono ravnopravno uključeno u zaštitu od ovakvoga ugrožavanja privatnosti!
Objasnite djeci da i u virtualnom svijetu za sve vrijede ista pravila ponašanja koja vrijede i u stvarnom!
Budite uključeni, na diskretan način, u online život djeteta i uspostavite otvorenu komunikaciju s njim o tome!
Upoznajte se sa stranicama koje djeca koriste!
Ograničite vrijeme koje vaša djeca mogu provoditi online!
Budite oprezni kada uskraćujete djeci pristup računalu/internetu i objasnite im zašto to radite jer može dovesti do suprotnog efekta (ako im zabranite da koriste internet kod kuće, mogu to napraviti na bilo kojem drugom mjestu – kod prijatelja, u igraonicama, u školi i sl., potpuno izvan vašeg nadzora)!
Naučite ih da brižljivo čuvaju svoje šifre – passworde!
Odvratite dijete od odavanja osobnih podataka preko interneta (imena, prezimena, adrese stanovanja, naziv škole u koju ide i sl.)!
Objasnite djeci da su i fotografije i snimke privatni podaci i da vas trebaju pitati ako ih hoće postaviti na internet!
Objasnite djeci rizike koje nosi komunikacija s nepoznatim osobama putem interneta jer ne znaju koje su stvarne namjere osobe koja je s druge strane!
Recite im da se nikada ne sastaju sami s osobama koje su upoznali putem interneta!
Objasnite djetetu da su najbolji online prijatelji oni koji su mu prijatelji u realnom životu!
Razgovarajte s djecom o maltretiranju putem interneta – cyber bullying (naučite ih da uvijek poštuju druge i da su svi dužni poštovati njih)!
Naučite djecu da, ukoliko se osjete uvrijeđenom, prekinu kontakt i da ne odgovaraju na uvredu, već da o njoj obavijeste roditelje!

Prijavi zloupotrebu interneta i ugrožavanje sigurnosti djece na internetu
na broj telefona 19833.

Neki korisni linkovi:
https://digitalni-vodic.ucpd.rs/internet-predatori/
http://internetbezbednost.weebly.com/
https://valjinaucionica.weebly.com/
https://pametnoibezbedno.gov.rs/
https://psihokutakzaucenike.wordpress.com/

» ...Manje

Prijevod: Morena Rendulić

Uredila: Larisa Gvozdenović, psihologica (2018.)


Vršnjačko nasilje

Vršnjačko je nasilje namjerno povrjeđivanje i ponižavanje jednih učenika, naročito onih koji su fizički sitniji, slabiji, mlađi ili na bilo koji drugi način ranjiviji, od strane drugih koji im nanose povrede. Moglo bi se reći i da je to namjeran pokušaj nanošenja boli drugome i jednom kada učenik sklon nasilju ovo učini, vrlo je izvjesno da će odabrati i drugoga, ranjivijega, učenika za žrtvu i prema njemu nastaviti ovaj oblik ponašanja.
Postoji više vrsta nasilja. Verbalno je nasilje svaki oblik ismijavanja, nazivanja pogrdnim imenima, vrijeđanja, ruganja, dobacivanja. Fizičko nasilje podrazumijeva udaranje, guranje, otimanje i uništavanje stvari. Djeca koja su izolirana od društva i ignorirana od strane vršnjaka, trpe ogovaranja i o njima se izmišljaju priče koje nemaju istinit sadržaj žrtve su socijalnoga nasilja. Psihičko nasilje podrazumijeva neželjene komentare, iznuđivanje novca, ucjenjivanje i sl. Seksualno je nasilje neželjeno dodirivanje, dobacivanje neprikladnih komentara i, u najtežim slučajevima, prinuda na seksualni čin. Elektroničko/internetsko nasilje najčešće podrazumijeva zloporabu fotografija i videosnimaka djece.

» Više

Učenici koji su skloni nasilnim oblicima ponašanja ne rađaju se takvima. Oni postaju takvi. Vrlo često oni su model nasilnoga ponašanja usvojili u svojoj obitelji gdje svjedoče nasilnim scenama te im nasilje postaje nešto prirodno i doživljavaju ga kao jedini način uklapanja u vršnjačku grupu, pa i dominiranja njome. Iako drugim učenicima nanose bol i povređuju ih, oni se i sami mogu smatrati žrtvama jer vrlo često nasilni postaju upravo učenici koji su žrtve nasilja u obitelji ili na nekom drugom mjestu. Također, učenici često usvajaju obrasce nasilnoga ponašanja putem sredstava masovnoga informiranja i interneta, kako putem televizijskih sadržaja s nasilnim scenama, tako i putem računalnih igrica i drugih internetskih stranica, koje promoviraju nasilje i tretiraju ga kao podrazumijevajući dio naših svakodnevnih života.
Često su žrtve nasilja djeca koja se povlače, izbjegavaju konflikte po svaku cijenu, ne iskazuju svoje mišljenje i imaju nisko samopoštovanje. I na najbezazleniju opasku ovakvo će dijete reagirati plačem, povlačenjem i izbjegavanjem društva. Učenici koji vrše nasilje često nisu naučili primjerene obrasce komunikacije s drugom djecom i ne znaju se drugačije ponašati u grupi vršnjaka, pa nasilnim ponašanjem pokušavaju pronaći svoje mjesto u njoj. Mnoga psihološka istraživanja koja se bave temom vršnjačkoga nasilja, pokazuju da učenici skloni ovoj vrsti ponašanja nemaju dovoljno razvijene socijalne vještine i u svom repertoaru ponašanja nemaju dovoljno drugih, prosocijalnih i društveno prihvatljivih oblika ponašanja kojima bi se afirmirali u grupi vršnjaka, te upravo ovako pokušavaju postići ono što žele.
Učenici koji su skloni nasilju ne bi postojali bez učenika koji trpe nasilje. Oni odlično znaju koga odabrati za svoju žrtvu, a to su obično povučeni, mirniji učenici koje je lako uplašiti, pa se zato i počinju bojati učenika nasilnika čije su svakodnevne žrtve.
Karakteristično je da su često i učenik koji vrši nasilje i učenik koji je žrtva nasilja socijalno izolirani i da često u vlastitoj vršnjačkoj grupi nemaju sebi blisku osobu, te da je prvi sklon dominaciji, otvoren u izražavanju sebe, glasan, nepažljiv prema drugima i prema njima se odnosi bez samilosti, a učenik-žrtva često je povučen u sebe, šutljiv, miran i nesklon izražavanju svoga mišljenja pred razredom. I jedan i drugi često imaju problema s uklapanjem u grupu vršnjaka, jer učenik-žrtva nema razvijene socijalne vještine da bi u njoj bio prihvaćen, a učenik koji je sklon nasilju jeste onaj kojega se svi boje i zbog toga ga i izbjegavaju.
Akteri situacija nasilja su i svjedoci nasilja, učenici koji su bili prisutni kada se nasilje dogodilo, ali se često ne usuđuju prijaviti ga. Jedan od razloga može biti taj što se boje da će i oni biti na meti učenika koji vrši nasilje. Međutim, važno ja da učenici znaju da svjedoci nasilja imaju važnu ulogu u pomoći žrtvi prijavljivanjem nasilja kojem su svjedočili, jer su, u suprotnom, na jedan način, i oni sami sudionici nasilja.
Ako možete prepoznati neke od svojih prijateljica ili prijatelja u spomenutim opisima učenika koji vrše neki oblik nasilja, ili ga trpe, ne ostajte nijemi, gluhi i slijepi na ovu pojavu, zahvaljujući kojoj, ako se nasilje krije, mnogi učenici pate i umjesto da osnovnu školu zapamte kao najljepše životno razdoblje, ona im upravo zbog ovoga ostaje u sjećanju kao životno razdoblje kojega se nerado sjećaju.
Pomozite svojim prijateljicama i prijateljima koji su u ovoj situaciji i prijavite nasilje razredniku, nastavniku, školskom psihologu ili pedagogu! Ne bojte se, ovo vas neće učiniti „tužibabama“, već djetetom ispravnoga pogleda na svijet i odnosa samilosti prema drugim ljudskim bićima, koje je pomoglo nekome tko pati i učinilo da njegov život postane ljepši i bolji.

» Manje